Jetra je naša unutrašnja peć; ona „prži“, stvara energiju i sprečava da otpad dospe u krvotok. Korekcija bilo kog zdravstvenog stanja mora početi od jetre, jer bolesna jetra oslobađa veliki broj inflamatornih molekula u organizam.
Iako čini samo 2-3% telesne težine, jetra troši čak 20-30% ukupnog kiseonika u telu.
Šta oštećuje jetru:
- Virusi (hepatitis).
- Toksini (etanol/alkohol).
- Autoimuni procesi.
- Visokokalorična ishrana bogata šećerima (naročito fruktozom).
5. Oštećenje izazvano lekovima. 30-50% slučajeva akutne inflamatorne bolesti jetre uzrokovano je unosom hemijskih reagensa i lekova. Najhepatotoksičnija su jedinjenja fosfora, alkoholi i halogenati. Među farmaceutskim proizvodima, tetraciklini, MAO inhibitori i NSAIL predstavljaju posebnu opasnost. Kod 5% pacijenata, kritično uništenje hepatocita dolazi usled trovanja.
Lekovi su glavni uzrok u 40% slučajeva akutnog hepatitisa kod osoba starijih od 40 godina. U zapadnim zemljama, do 65% pacijenata sa hepatitisom izazvanim lekovima i otkazivanjem jetre leči se antibioticima kao što je amoksiklav i drugi antimikrobni lekovi.
Paracetamol čini čak 6% svih trovanja širom sveta.
Paracetamol se dugo smatra najčešćim uzrokom trovanja u zemljama sa visokim prihodima. Međutim, obim problema povezanih sa upotrebom antiinflamatornih lekova u mnogim zemljama ostaje nepoznat ili se jednostavno prikriva.
6. Gastrointestinalne bolesti. Propustljivost creva i mikroflora direktno utiču na jetru. Oštećen protok žuči povećava opterećenje ćelija jetre.7. Druge infekcije.
Kako možemo pomoci jetru?
Pisao sam ranije
1. Ograničite unos ugljenih hidrata na 50-100 g dnevno. Fokusirajte se na složene ugljene hidrate, bez slatkiša ili šećera. Bez voća, posebno van sezone! Fruktoza iz industrijskih proizvoda je recept za masnu jetru, čak i ako održavate zdrav način života.
2. Jedite ne više od 3 puta dnevno.
3. Jedite 60-70 g proteina dnevno.
4. Fizička aktivnost najmanje 40 minuta (brzo hodanje je optimalno).
5. Dodajte artičoke, kurkumin, bundevu, celer, peršun i polifenolnu hranu poput karfiola i bobičastog voća u svoju ishranu.
6. Uključite hepatoprotektore:
– Flavonoide čička – fokusirajte se na silibinin ako imate Gilbertov sindrom. Silimarin ima efekat sličan estrogenu.
– Lecitin.
– SAMe – učestvuje u sintezi serotonina, sa efektom uporedivim sa tricikličnim antidepresivima; učestvuje u sintezi dopamina; smanjuje simptome odvikavanja.
Koristi se za intrahepatičnu holestazu, uključujući i kod trudnica. Koristi se za toksično i alkoholno oštećenje jetre, kao i za cirozu; smanjuje kognitivno oštećenje kod Alchajmerove bolesti; i uključen je u sintezu glutationa i taurina.
– Vitamin E u visokim dozama – 800 mg. Već postoje brojne studije o tome kako vitamin E efikasno pomaže kod masne bolesti jetre. Međutim, potrebne su sve frakcije ovog vitamina, ne samo tokoferol. – R-lipoinska kiselina 150-450 mg.
