🔝Nedovoljno cinka može dovesti do smanjenja muške plodnosti.Cink igra vitalnu ulogu u formiranju spermatozoida.
Normalni nivoi cinka obezbeđuju pokretljivost spermatozoida, što je neophodno za oplodnju.
Pošto je proizvodnja spermatozoida u semenim kanalicima veoma intenzivna, nedostatak cinka dovodi do smanjenja broja spermatozoida i, posledično, do pada kvaliteta sperme.
Nedostatak cinka može smanjiti plodnost i izazvati neplodnost!
P.S.: Inače, sa svakom ejakulacijom, muškarac gubi do 5 mg cinka. Zato mu dajte cink posle 😅
🔝Sprečava erektilnu disfunkciju, koja nastaje kao rezultat nedostatka testosterona i formiranja mikroplakova u karličnim krvnim sudovima.
Jedna od najvažnijih funkcija cinka u muškom telu je sinteza i proizvodnja testosterona.
Cink je takođe uključen u održavanje potrebnog nivoa testosterona u telu i reguliše nivoe aktivnog metabolita testosterona, dihidrotestosterona.
Cink pomaže u inhibiranju aromataze, enzima koji pretvara testosteron u estrogen.
Cink je veoma važan za muškarce u sprečavanju bolesti prostate.
Postoji direktna veza između nivoa cinka u celijama prostate i njihove funkcije.
Utvrđeno je da nedostatak cinka smanjuje zaštitna svojstva epitelnih celija prostate, ometajuci normalnu regeneraciju celija i antioksidativne procese u tkivu, što je upravo ono što se primecuje kod inflamatornih i onkoloških lezija prostate.
Postoje studije u kojima je nivo cinka smanjen kod muškaraca sa benignom hiperplazijom prostate (BHP), a tkivo raka prostate gubi sposobnost akumulacije cinka.
Naučnici su proučavali efekat cinka na apoptozu. On je stimuliše.
Apoptoza je programirana smrt nezdravih, defektnih celija.
Proučavana su i antioksidativna svojstva cinka u celijama prostate.
To znači da cink sprečava oksidaciju slobodnih radikala, koja je osnova oštecenja DNK i raka.
Mnogo cinka – nema upale prostate! 💥
Danas nema sumnje da je primarni defekt epitelnih celija kod raka prostate, koji prethodi histopatološkim promenama, gubitak sposobnosti akumulacije cinka.
„U lečenju raka prostate povezanog sa nedostatkom cinka u celijama karcinoma, kada su fiziološki nivoi cinka obnovljeni, njihov proliferativni potencijal je potisnut za 80%.“
Čim su nivoi cinka obnovljeni, rast tumora je prestao.
Cink pomaže u obnavljanju mišicnih celija nakon fizičke aktivnosti, što je posebno važno za one koji vežbaju.
Štaviše, prekomerno znojenje može iscrpiti zalihe cinka.
🔞Prosečna preventivna doza za odraslog muškarca je približno 25-50 mg (ili više).👇🏻👇🏻👇🏻
🚹Adolescentni dečaci tokom puberteta: 15-25 mg
Cink karnozin
Cink pikolinat
Jod je podjednako važan za zdravlje prostate kod muškaraca kao i za zdravlje dojki kod žena.
Prostata i mlečne žlezde se smatraju hormonski osetljivim žlezdama.
Njihov rast, razvoj i funkcija regulisani su složenom ravnotežom polnih hormona (estrogena, androgena), hormona štitne žlezde i faktora rasta.
Obe su podložne benignoj hiperplaziji (prekomernom rastu tkiva).
Kod žena je to fibrocistična bolest dojke, dok je kod muškaraca to benigna hiperplazija prostate (BHP).
Mogu biti mete za rak (rak dojke i rak prostate su među najčešcim vrstama raka).
One ekspresuju jodne receptore i natrijum-jodne simportere.
Ovo je ključna tačka.
Poznato je da ga ekspresuju i tkivo mlečne žlezde (posebno tokom laktacije radi prenosa joda do fetusa) i tkivo prostate.
Jod je potreban ovim organima za specifične funkcije.
U ovim žlezdama, jod ne služi samo kao sirovina za hormone, vec ima i direktne antiproliferativne, antioksidativne i proapoptotičke funkcije.
Jod može delovati kao mocan antioksidans, slično vitaminu C.
Neutrališe slobodne radikale u žlezdanom tkivu, štiteci celije od oksidativnog oštecenja DNK.
Jod inhibira prekomernu deobu celija (antiproliferativni efekat).
Studije pokazuju da čak i male doze molekularnog joda mogu izazvati apoptozu (programiranu celijsku smrt) i suzbiti rast ne samo normalnih, vec i kancerogenih celija dojke i prostate.
Može modulirati signalne puteve povezane sa rastom celija.
Jod je uključen u normalizaciju osetljivosti na estrogen.
Ovo je ključno za razumevanje uloge joda u zdravlju obe žlezde.
Jod se takmiči sa drugim halogenima (brom, fluor, hlor), koje dobijamo iz okoline (sredstva za usporavanje gorenja, pesticidi, hlorisana voda, neki lekovi).
Ovi halogeni mogu zauzeti receptore estrogena, oponašajuci njihovo delovanje (izazvavši efekat sličan estrogenu).
Dovoljan nivo joda istiskuje brom i fluor, normalizujuci prirodnu signalizaciju estrogena.
Ovo je od ključne važnosti, jer je prekomerna stimulacija estrogenom poznati faktor rizika za hiperplaziju tkiva i u mlečnim i u prostatnim žlezdama.
Adekvatni nivoi joda mogu biti jedan od faktora koji ograničavaju prekomernu proliferaciju celija prostate zbog promena u ravnoteži testosterona/dihidrotestosterona povezanih sa starenjem i relativnog povecanja nivoa estrogena.
Hronični prostatitis je često povezan sa upalom. Antioksidativna svojstva joda mogu pomoci u smanjenju upale osnovnog tkiva.
In vitro i studije na životinjama pokazuju da molekularni jod i njegovi derivati inhibiraju rast celija raka prostate.
Za muškarce koji su zabrinuti za zdravlje prostate, preporuke za jod su iste kao i za žene.
Minimalna profilaktička doza je 200 mcg.
Zdravlje prostate zavisi od mnogih faktora: nivoa testosterona, ukupnog hormonskog balansa, ishrane, fizičke aktivnosti i redovnih uroloških pregleda.
