Naš unutrašnji biološki sat, koji je ugrađen u svaku celiju našeg tela, nalazi se u mozgu, zajedno sa glavnim satom (suprahijazmatično jedro).
Oni prate vreme koristeci glavni spoljašnji signal, tj. dnevne sate.
Evoluciona svrha je očuvanje energije.
Evo kako funkcionišu cirkadijalni ritmovi👇🏻
⏰ 05:00 – 07:00 (Zora i ustajanje).
Sat vremena pre nego što počnete da se budite, vaše telo vec radi.
Cirkadijalni ritmovi signaliziraju da dolazi jutro!
Kortizol prima signal i počinje glatko da raste⬆️
Ovo je najmocnije prirodno oslobađanje dana.
Zašto?
To je naša prirodna kafa☕️
Kortizol nas budi.
Priroda je namerala da budemo najproduktivniji u ovo vreme, skupljajuci hranu dok je svetlo.
⏰ Pre podneva 12:00 (vrhunac aktivnosti).
Kortizol je na najvišem nivou ⬆️
Pažnja je fokusirana, budni smo.
Ovo je najbolje vreme za složen rad.
⏰ 12:00 – 16:00 (plato i postepeni pad).
Kortizol počinje postepeno da opada prema ručku.
Još uvek imamo energije, ali vrhunac je prošao.
Telo se malo opušta.
⏰ Posle 16:00 – 17:00, kortizol dalje opada.
A prema sumraku, nivoi potpuno padaju na najniže nivoe u toku dana.
U ovom trenutku, kortizol se povlači i zamenjuje ga melatonin, hormon spavanja.
Počinjemo da se osecamo pospano.
Nocu se telo oporavlja, imuni sistem pravi bilans i eliminiše sve nepotrebne supstance.
I to radi zahvaljujuci melatoninu 🌒
A ako se melatonin ne proizvodi, na primer, zato što vaši skokovi kortizola ne rade kako treba, onda se telo nece oporaviti.
Ako se kortizol stalno proizvodi, on ce istrošiti srce i krvne sudove.
Crkadijalni ritmovi su neophodan način za uštedu energije.
Ravnoteža između aktivnosti i oporavka je važna.
❌A savremeni ljudi remete svoje cirkadijalne ritmove.
Šta ih remeti, osim celonocnih bdenja i stresa?
💡 Svetlost nocu.
Milionima godina evolucije, naš mozak je znao da svetlost = dan = potreba za aktivnošcu (kortizol porastao).
Mrak = noc = potreba za spavanjem (kortizol nizak, melatonin porastao).
I uključili smo svetla, televizore i telefone.
Sedimo u krevetu, gledajuci u telefone.
Mozak vidi svetlost sa ekrana i pomisli: „Odlično, kasno je, ali je svetlo, možda je zora?!“
Hajde, kortizole, probudi se!
Kortizol prima lažni signal i ponovo skoči.
Melatonin, videci svetlost, se ne proizvodi.
Stoga, nema oporavka🤷🏻♀️
Idete u krevet, ali kortizol je i dalje aktivan.
Teško je zaspati, a san vam je plitak.
Još jedan problem je nedostatak rasporeda spavanja i buđenja.
Na primer, radnim danima se budite u 7 ujutru (možda sa budilnikom).
Vaš kortizol je trebalo da se aktivira da vas probudi, ali zbog nedostatka sna (ako kasno idete u krevet) i poremecenih ritmova, ne razume šta se dešava.
A vikendom spavate do 11.
Ova iznenadna promena rasporeda je kao džet leg i promene vremenskih zona za telo.
Stoga, idealno, Čak i vikendom, trebalo bi da se budite u isto vreme kao i radnim danima.
Jer ako koristite vikend ili odmor da nadoknadite san, jer ne spavate dovoljno radnim danima (ali ste primorani da se budite na alarm za posao), to znači da su vam ritmovi poremeceni.
📉Vaš kortizol i melatonin ne funkcionišu pravilno.
I, naravno, hronični stres je štetan.
Cirkadijalni ritmovi su stvoreni evolucijom da bi sinhronizovali kortizol sa rotacijom Zemlje.
Tako da možemo biti jaki tokom dana i oporaviti se nocu.
