Poznati američki lekar i naučnik Mark Hajman napisao je kolumnu o tome šta uraditi ako vam se dijagnostikuje rak.
„Nažalost, veoma često se susrecem sa rakom u svom životu: to se dešavalo i mojoj porodici i pacijentima. Problem je što tradicionalna medicina razmišlja u pogrešnim, zastarelim kategorijama kada je u pitanju rak.
Postali smo veoma dobri u njegovom isecanju, spaljivanju, pa čak i iskorenjivanju hemoterapijom; zračimo ga zračenjem i bombardujemo lekovima, ali uzrok raka ostaje neizlečiv.
Srecom, imamo alternativu. To je „funkcionalni medicinski pristup raku“.
Funkcionalna medicina omogucava specijalistima i pacijentima da zajedno rade na rešavanju osnovnih uzroka bolesti. To je novi, personalizovani model za dijagnostikovanje i lečenje novonastalih bolesti.
Ideja je jednostavna: dajete uzorke za genetsku analizu, a lekari vam govore na koje hronične bolesti ste predisponirani i šta treba da uradite da biste ih izbegli.
Vecina specijalista u ovoj oblasti slaže se da rak nastaje zbog neravnoteže u energetskom sistemu tela. Bolest se razvija „postepeno“, zbog čega toliko ljudi živi sa tumorima, a da to čak ni ne znaju.
Drugim rečima, rak je rezultat…“ nezdrav način života.
Pa šta bi trebalo da uradite? Promenite svoj način života. S jedne strane, ovo bi mogla biti odlična preventivna mera protiv raka. S druge strane, neki pacijenti mogu očekivati da ce ih novi način života transformisati i rešiti tumora. Na kraju krajeva, poznato je da imuni sistem tela može, pod određenim uslovima, da detektuje celije raka i uništi ih!
Evo 5 stvari koje bih uradio da mi je danas dijagnostikovan rak.
1. Prestao bih da jedem šecer.
Šecer hrani celije raka i podstiče njihov rast. Prosečan Amerikanac konzumira 69 kilograma šecera i 66 kilograma brašna godišnje! Isto važi i za ostatak sveta, gde je 1,7 milijardi ljudi gojazno!
Ako želite da sprečite rak ili ga barem kontrolišete, moracete da se pridržavate ishrane koja održava normalan nivo insulina.
Moracete da jedete hranu bogatu vlaknima, svežu, celovitu, „pravu“ hranu i da minimizirate unos slatke, prerađene hrane. Na ovaj način cete se hraniti, a istovremeno cete celije raka lišiti njihove ishrane.
2. Ja Eliminisao bih svu hranu iz svoje ishrane koja mi ne odgovara.
Koje su to namirnice? Razlikuje se od osobe do osobe. Velika studija objavljena u časopisu Američkog medicinskog udruženja otkrila je da oko 35% Amerikanaca pati od osetljivosti na gluten. Ako bi ovi ljudi jeli hleb svaki dan, pre ili kasnije bi umrli od raka ili srčanih bolesti.
Mlečni proizvodi su takođe čest okidač za alergije na hranu. Štaviše, povezani su sa insulinskom rezistencijom. Ako takvi ljudi stalno piju mleko i svoje loše zdravlje pripisuju stresu ili umoru od posla, pre ili kasnije ce im upaljena creva izazvati veoma ozbiljne probleme.
Osluškujte sebe. Ako se osecate loše nakon što pojedete hranu koja vam se sviđa, ali vam ne odgovara, odustanite od nje!
3. Bavio bih se upalnim procesima u svom telu.
Upala je direktan put do svih ozbiljnih hroničnih bolesti, uključujuci rak. Obično počinje kada razvijete insulinsku rezistenciju, autoimune bolesti ili alergije.
Ako se osecate umorno i depresivno, fokusirajte se na hranu bogatu Omega-3. Ona ce pomoci vašem telu da se nosi sa upalnim procesima.
4. Vodio bih računa o zdravlju creva.
Ovde se ne radi samo o riziku od raka debelog creva. Trenutno, mnogi naučnici aktivno testiraju hipotezu da mikrobiom debelog creva može biti uzrok raka. Drugim rečima, uzrok može biti u bakterijama koje žive u crevima.Pa šta bi trebalo da uradite? Konzumirajte što više probiotika i prebiotika: kefir i jogurt. Takođe su vam potrebni fitonutrijenti (šumsko voce), kurkumin (nalazi se u kurkumi) i resveratrol (nalazi se u izobilju u grožđu). Ovo pomaže u usporavanju upalnih procesa u crevima.
5. Izbegavao bih toksine.
Prosečno novorođenče se rađa sa 287 hemikalija u pupčanoj vrpci. Neke od njih su neurotoksične. Šta je moja poenta? Niko od nas ne može u potpunosti izbeci štetne efekte toksina.
Ali se mogu smanjiti! Pre svega, morate izbegavati pesticide, ftalate, bisfenol A, usporivače gorenja i teške metale (prvenstveno živu i olovo).
Kako to možete učiniti? Ne kupujte pica u plastičnim posudama. Izbegavajte složenu prerađenu hranu. Izbegavajte šetnju centrima gradova: olovo koje se ispušta u atmosferu iz automobila zaglavljenih u saobracajnim gužvama je veoma opasno u višim od normalnih koncentracija.
I zapamtite: rak nije smrtna presuda. Uz dovoljno truda, bolest se često može prevazici. Vaš zadatak je da se oslonite ne samo na svoje lekare, vec i na sebe! Učinite sve što možete da poboljšate svoje šanse!
