Ne, ne počinjemo temu o štitnoj žlezdi 😅
Razgovaracemo o kardiovaskularnim problemima!
Sam jod nema direktan uticaj na krvni pritisak.Ali njegova jedinjenja, poput kalijum jodida, mogu indirektno uticati na kardiovaskularni sistem.
Jod je neophodan za sintezu tiroidnih hormona (tiroksina (T4) i trijodotironina (T3)).
Ovi hormoni regulišu metabolizam i mogu uticati na kardiovaskularni sistem.
Hipotireoza (nedostatak tiroidnih hormona) može izazvati smanjenje krvnog pritiska (često su pogođene i nadbubrežne žlezde), dok hipertireoza (višak hormona) može izazvati povecanje.
Stoga, normalizacija funkcije štitne žlezde jodom može indirektno uticati na krvni pritisak.
Jod može podstaci vazodilataciju, što može sniziti krvni pritisak.
Osetljivost na kateholamine – tiroidni hormoni pojačavaju efekte adrenalina i norepinefrina, što može povecati vaskularni tonus.
Hipotireoza (nedostatak hormona štitne žlezde) smanjuje metabolizam i srčani ritam, ali može dovesti i do povišenog dijastolnog pritiska zbog nakupljanja tečnosti i povecanog perifernog vaskularnog otpora.
Međutim, suplementi joda pomažu u normalizaciji funkcije štitne žlezde, što indirektno može stabilizovati krvni pritisak.
Jod smanjuje oksidativni stres, koji doprinosi endotelnoj disfunkciji (vaskularnoj disfunkciji).
Smanjuje upalu u vaskularnom zidu, što može poboljšati regulaciju krvnog pritiska.
Najmanje 200 mcg joda je neophodno.
Jod može opustiti glatke mišice krvnih sudova povecavajuci sintezu azotnog oksida (NO), koji širi arterije.
Nedostatak joda može izazvati vazokonstrikciju (sužavanje krvnih sudova), što povecava krvni pritisak.
Jod može imati antioksidativni efekat, smanjujuci oksidativni stres, koji je povezan sa razvojem hipertenzije.
Ovo takođe može indirektno uticati na krvni pritisak.
Važno je razumeti da su kardiovaskularni problemi multifaktorski.
Ovo uključuje prekomernu težinu, hipotireozu (često pracenu anemijom usled nedostatka gvožđa) i druge faktore.
Hipertenzivni pacijenti često imaju i insulinsku rezistenciju i hipotireoidizam!
