Žuč svakodnevno reaguje na ishranu. Ishrana, njena struktura i ritam ili održavaju njenu fluidnost i blagovremeni protok, ili postepeno dovode do zgušnjavanja i stagnacije.
Važno je odmah utvrditi ključni princip:
žuč nije reakcija na jednu hranu, vec odgovor na celokupnu ishranu.
Ne postoji univerzalna lista namirnica koja je pogodna za svakoga. Postoje opšte fiziološke smernice, a postoje i individualne reakcije koje se moraju uzeti u obzir.
Koje namirnice redovno podržavaju protok žuči?
Žuč se fiziološki proizvodi i luči u prisustvu masti, gorkih materija i dovoljne količine hrane, a ne na prazan stomak.
Povrce i zelenilo koje nežno podržava protok žuči i funkciju jetre:
brokoli, prokulice, karfiol, beli i kineski kupus,
cvekla (poželjno dinstana ili pečena),
spanac, blitva, lisnato zelenilo,
celer, kopar, peršun, cilantro.
Hrana sa prirodnom gorčinom koja stimuliše proizvodnju žuči:
rotkvice, ren, rukola,
brusnice, ribizle, brusnice,
agrumi (u individualno tolerisanim količinama),
cikorija, koren maslačka,
ljuti, ali ne ljuti začini: kurkuma, korijander, kim, komorač.
Masti su neophodne za protok žuči; bez njih, žučna kesa se jednostavno nece kontrahovati:
maslinovo ulje,
mala količina putera,
avokado,
masna riba (losos, skuša, sardine),
kavijar,
jaja,
džigerica bakalara.
Važno: masti treba da budu prisutne u svakom glavnom obroku, a ne samo „ponekad“.
Žitarice i ugljeni hidrati koji se generalno dobro podnose pri radu sa žuči uključuju:
heljdu,
ovsene mekinje,
umerene količine povrca i bobičastog voca.
Prekomerne količine jednostavnih ugljenih hidrata (šecer, peciva, česte slatke grickalice) zgušnjavaju žuč, povecavaju sadržaj holesterola u njoj i povecavaju zagušenje.
O nadimanju, fermentaciji i individualnim reakcijama
Ako prehrambeni proizvod izaziva nadimanje, tutnjavu, nadimanje ili nelagodnost,
to ne znači da „žuč ne teče“.
Najčešce, ovo ukazuje na nešto drugo:
aktivnu fermentaciju,
neravnotežu mikrobiote,
SIBO,
upalu ili osetljivu sluzokožu.
U ovoj situaciji, fermentacija i stvaranje gasova povecavaju crevni pritisak, iritiraju sluzokožu i stvaraju nepovoljne uslove za normalno funkcionisanje celog digestivnog sistema, uključujuci žuč.
Stoga, čak i zdrava hrana može privremeno biti neprikladna.
Cilj nije tolerisati, vec se prilagoditi:
promeniti načine kuvanja,
smanjiti veličinu porcija,
privremeno eliminisati namirnicu i vratiti joj se kasnije kada je gastrointestinalni trakt mirniji.
Voda je ključni faktor fluidnosti žuči.
Dovoljna hidratacija je neophodna za žuč.
Topla voda:
smanjuje viskoznost žuči,
olakšava njeno kretanje,
smanjuje grčeve žučnih kanala.
Preporučeno:
Pijte toplu vodu između obroka,
Počnite jutro toplom vodom (ne preterujte, ne pijte litre).
Hladna voda i hladni napici, naprotiv, pojačavaju grčeve i mogu oštetiti protok žuči.
Žvakanje je potcenjen, ali kritično važan faktor.
Temeljno žvakanje:
Aktivira pravilne digestivne reflekse,
poboljšava proizvodnju enzima,
smanjuje stres na pankreas i žučnu kesu,
smanjuje rizik od fermentacije i nadimanja.
Svaki obrok treba da počne u mirnom okruženju, bez žurbe, sprava ili stalnih ometanja.
Ishrana
Redovnost je važna za žuč:
2-4 puna obroka dnevno (u zavisnosti od stanja vašeg tela),
bez stalnog grickanja,
bez dugih perioda gladi.
Dugotrajan post i neredovni obrasci ishrane su česti uzroci stagnacije žuči.
Ishrana za žuč nije dijeta niti stimulacija.
To je redovna, nežna podrška koja uzima u obzir:
kvalitet hrane,
masti,
gorke sastojke,
temperaturu hrane i vode,
žvakanje,
ritam načina života i zdravlje gastrointestinalnog trakta.
