Krstasto povrce Bicu iskren, volim prokelj, brokoli, artičoke i drugo povrce koje mnogi ljudi izbegavaju. A u radu sa klijentima često primecujem da krstasto povrce nije prioritet. Ako ni vi ih ne volite, bicu odmah iskren: najčešce problem nije u samom povrcu, vec u načinu na koji se priprema.
Danas bih želeo da istražim krstasto povrce. To uključuje brokoli, razne vrste kupusa, karfiol, prokelj i kelerabu. Ono nije samo zdravo, vec može biti i ukusno ako razumete šta se sa njim dešava tokom kuvanja.
Pa zašto ih toliko ljudi ne voli? Najčešce je to zbog oštrog, neprijatnog mirisa koji se razvija tokom kuvanja ili dužeg krčkanja. Ovaj miris odvraca apetit i stvara utisak da je povrce neukusno.
Ovaj karakterističan miris je posledica supstanci koje sadrže sumpor, a koje su prirodno prisutne u krstastom povrcu. Kada se povrce dugo zagreva, posebno kada se kuva, ove supstance počinju aktivno da se razlažu, formirajuci isparljiva jedinjenja sa jakim mirisom. Upravo upravo ova jedinjenja stvaraju aromu prekuvanog kupusa koju mnogi pamte iz detinjstva. Neka od ovih jedinjenja su primetna čak i u veoma malim količinama, što miris čini posebno oštrim i nametljivim.
Dobra vest je da je ovo lako izbeci. Način kuvanja i vreme kuvanja su ključni. Ako se pravilno kuva, krstasto povrce ce biti mirisno, nežno i bez mirisa.
Najvažniji faktor prilikom kuvanja krstastog povrca je vreme kuvanja. Ono određuje njihovu aromu, ukus i nutritivnu vrednost.
Istraživanja pokazuju da nakon samo 5-7 minuta kuvanja, brokoli i razne vrste kupusa počinju aktivno da oslobađaju maksimalnu količinu jedinjenja koja sadrže sumpor. U ovom trenutku miris postaje najoštriji i najneprijatniji. Ako nastavite da kuvate povrce, formira se još više ovih jedinjenja, pojačavajuci miris. Štaviše, dugotrajno zagrevanje uništava strukturu povrca, uzrokujuci da se korisne supstance nastave razgrađivati i formiraju nova isparljiva jedinjenja koja dodatno narušavaju ukus i aromu.
Sada, malo o prednostima, a onda dolazi zabavni deo: kako ih kuvati.
Kada se korisna jedinjenja u krstašicama pravilno razgrade i bez prekomerne sile, formiraju supstance koje pozitivno utiču na zdravlje. Neke od njih pomažu jetri da bolje detoksikuje štetne materije, dok druge podržavaju prirodne mehanizme obnavljanja celija, mogu usporiti prekomerni rast tkiva i uticati na procese deobe celija.
Najpoznatija i najbolje proučena supstanca u ovoj grupi je sulforafan, koji se nalazi u brokoliju. Studije velikih grupa ljudi pokazuju da je redovna konzumacija krstašica povezana sa manjim rizikom od određenih vrsta raka, uključujuci rak debelog creva, pluca, želuca i prostate.
Pored korisnih supstanci koje sadrže sumpor, krstašice su bogate vitaminima i vlaknima. Na primer, brokoli je bogat vitaminom C, koji podržava imunitet, a vitamin K je važan za normalno zgrušavanje krvi i zdravlje kostiju. Ovo povrce takođe sadrži folat, karotenoide i dijetetska vlakna, koja su neophodna za varenje. Krstasto povrce takođe sadrži posebno jedinjenje koje se u želucu pretvara u supstancu sa antiinflamatornim svojstvima i sposobnošcu da utiče na prekomerni rast celija. Zato je ovo povrce toliko vredno sa zdravstvene perspektive.
Sada pređimo na ukusne metode kuvanja.
1. Prva metoda je pogodna za brokoli ili karfiol.
Razdvojite povrce na cvetnice i stavite ih u ključalu slanu vodu na samo jedan ili dva minuta, a zatim ih odmah ohladite u hladnoj vodi. Ovo pomaže u očuvanju ukusa i boje. Zatim zagrejte maslinovo ulje u tiganju, dodajte sitno seckani beli luk i dodajte povrce posle samo nekoliko sekundi. Pržite ih nekoliko minuta na srednjoj vatri dok blago ne porumene, ali i dalje ostanu hrskavi iznutra. Na kraju, dodajte malo limunovog soka, kore, soli i crnog bibera.
Po želji, pospite sirom ili dodajte kašiku tahinija za bogatiji ukus.
2. Druga opcija je odlična za prokelj.
Klice presecite na pola, pomešajte sa maslinovim uljem, solju i paprikom i pecite u rerni oko dvadeset minuta, dok ne porumene i ne zamirišu. Možete napraviti poseban jednostavan sos koristeci dižon senf, malo meda ili javorovog sirupa, jabukovo sirce i maslinovo ulje. Prelijte kuvane klice sosom, dodajte crni biber i nekoliko začina po ukusu.
3. Treca opcija je topla salata od karfiola.
Kuvajte cvetnice na pari ili kuvajte nekoliko minuta dok ne omekšaju, ali ne postanu kašaste. Zatim ih lagano propržite u tiganju dok blago ne porumene. Za sos, pomešajte obični jogurt, maslinovo ulje, limunov sok, beli luk i so, dodajuci kurkumu ili kim po želji. Pomešajte kupus sa sosom, dodajte začinsko bilje i nekoliko semenki ili orašastih plodova za teksturu.
4. Još jedna odlična opcija je dinstani crveni kupus sa jabukom. Sitno iseckajte kupus i isecite jabuku. Zagrejte malo ulja u šerpi, dodajte kupus, jabuku, prstohvat soli i prstohvat cimeta. Sipajte malo vode ili povrtnog bujona i krčkajte, pokriveno, na laganoj vatri oko 15-20 minuta, dok kupus ne omekša. Na kraju, dodajte balzamiko ili jabukovo sirce i malo meda da biste uravnotežili ukuse.
Najvažnije pravilo prilikom kuvanja povrca iz porodice krstašica je da ga ne prekuvati. Ako ga kuvate, prvo prokuvajte vodu, a zatim dodajte povrce, samo na nekoliko minuta. U vecini slučajeva, tri minuta su dovoljna. Prokelj i karfiol se mogu direktno pržiti u tiganju, na primer, u giju, bez prethodnog kuvanja.
Pečenje na visokoj temperaturi takođe dobro funkcioniše. Dovoljno je 200-220 stepeni Celzijusa (400-420 stepeni Farenhajta) i 15-20 minuta u rerni. Pre pečenja, poprskajte povrce uljem, začinite solju i dodajte začine po ukusu. Ova metoda daje aromatično, zlatno-smeđe povrce bez jakog mirisa.
Kombinovanje krstastog povrca sa hranom bogatom selenom, kao što su orasi ili semenke, može dodatno poboljšati njihova korisna svojstva. Takve kombinacije se smatraju korisnijim za zaštitu celija i održavanje zdravlja.
Ne znam za vas, ali meni vec curi voda dok pišem ovaj post. Zar nije ukusno?
