Gubitak kose počinje gotovo odmah nakon prvog kursa hemoterapije. Do toga dolazi zato što lekovi utiču na sve celije koje se brzo dele, uključujuci i one u folikulima dlake. Iako je ovo fiziološki proces, često ga prati teška emocionalna reakcija: mnogi doživljavaju šok i teškoce u prihvatanju svog izgleda.
Oštecenje drugih organa i tkiva je takođe moguce, uprkos odsustvu tumora u ovim oblastima. Hemoterapija može negativno uticati na srce, jetru, bubrege, unutrašnje uho (izazivajuci poremecaje ravnoteže) i mozak.
„Hemobrain“ je stanje u kojem pacijenti doživljavaju konfuziju, teškoce sa koncentracijom, zaboravnost i nemogucnost pronalaženja reči. Ovo prevazilazi normalne pauze u mislima i često izaziva emocionalnu nelagodnost, a ponekad čak i opasnost, na primer, ako osoba zaboravi da uzme važan lek.
Mučnina i povracanje su među najčešcim neželjenim efektima na koje lekari prvo upozoravaju. Česti su i drugi poremecaji varenja: dijareja, zatvor i hronična dispepsija. Ovi simptomi mogu dovesti do naglih promena telesne težine, kako gubitka tako i dobijanja, i pogoršati opšte zdravlje.
Hemoterapija je samo jedan deo lečenja raka. Održavanje dobrog zdravlja tokom i posle nje je podjednako važno, što može biti izazovno zbog fizičke i emocionalne iscrpljenosti. Mnogi pacijenti se pasivno oslanjaju na svoje lekare, posmatrajuci lečenje kao popravku automobila, ali je učešce u sopstvenom oporavku neophodno.
Bolesti se ne dešavaju slučajno: bilo da smo toga svesni ili ne, često doprinosimo njihovom razvoju. Iako rak ima mnogo genetskih uzroka, način života igra ogromnu ulogu. Istraživanja pokazuju da je do trecine slučajeva raka povezano sa ishranom, težinom, alkoholom i fizičkom aktivnošcu. Analiza desetina hiljada blizanaca potvrdila je da su okruženje i navike često važniji od genetike. Prema podacima organizacije Cancer Research UK, 40% slučajeva raka uzrokovano je načinom života.
Pacijent nije uvek kriv za pojavu bolesti (virusi, oksidativni stres, hormonski disbalans, disfunkcija imunog sistema itd. su svi faktori u razvoju raka), ali smo mi odgovorni za svoju ishranu, navike i aktivnost.
Prepoznavanje naše uloge u bolesti i u održavanju sopstvenog tela je prvi korak ka izboru načina života koji podržava zdravlje i vitalnost.
Dalje, podelicu kako da sebi pružite podršku tokom ovog teškog vremena.
