Mokraćna kiselina kao marker metaboličkih poremećaja.
Mokraćna kiselina (MO) je nusproizvod razgradnje proteina: nastaje tokom razgradnje proizvoda koji sadrže velike količine aminokiselina koje sadrže sumpor, kao što su metionin i cistein.
Visoka MO (hiperurikemija) je česta pratilja metaboličkih poremećaja, insulinske rezistencije i dijabetesa tipa 2.
U većini slučajeva, akumulacija mokraćne kiseline se javlja kada bubrezi nisu u stanju da pravilno funkcionišu i eliminišu mokraćnu kiselinu urinom.
Kada je njeno izlučivanje iz organizma oštećeno, počinje da se akumulira u krvi kao natrijumova so i taloži se u koži, zglobovima, arterijama i urinarnom traktu.
Dugo vremena veza između MO i metaboličkog sindroma nije bila uočena. Ali paradigma se promenila!
Sada znamo da su prekomerna konzumacija alkohola, oštećena funkcija bubrega, gojaznost i insulinska rezistencija takođe povezani sa višim nivoima mokraćne kiseline.
U zadnje vrema ima sve više dokaza o ulozi mokraćne kiseline u razvoju kardiovaskularnih bolesti i drugih metaboličkih faktora rizika.
Utvrđeno je da pacijenti sa hipertenzijom, gojaznošću i dijabetesom tipa 2 takođe često imaju povišen nivo mokraćne kiseline.
Kako se nivo mokraćne kiseline povećava, tako se povećava i rizik od razvoja gihta.
A giht je vrhunac metaboličkog sindroma.
I kako su pokazala dugoročna posmatranja, nisu proteini i/ili proteinski proizvodi krivi za razvoj gihta („bolesti aristokrata“, kako se ranije nazivala), već ishrana bogata ugljenim hidratima i fruktozom.
Mokraćnom kiselinom su često pogođeni zglobovi.
Giht je stanje u kojem se višak mokraćne kiseline nakuplja u zglobovima i karakteriše se bolom, crvenilom i otokom zglobova prstiju na rukama, nogama i kolenima.
Bubrezi su još jedan organ pogođen visokim nivoom mokraćne kiseline: mokraćna kiselina se u njima nakuplja u obliku kristala tokom dužeg vremenskog perioda.
To na kraju može dovesti do otkazivanja bubrega.
Prekomerna težina je faktor rizika: ljudi sa gojaznošću i patološkom insulinskom rezistencijom imaju viši nivo mokraćne kiseline.
Ishrana i način života u velikoj meri određuju da li ćete razviti hiperuricemiju i da li ona napreduje.
Koje namirnice i hranljive materije snižavaju nivo mokraćne kiseline u organizmu?
Voda. Pijte više vode. ✔️Organsko sirće
✔️Antioksidansi (vitamin C kao natrijum askorbat)
✔️Hrana bogata vlaknima.
✔️Zdrave masti
Dijeta sa niskim sadržajem purina je neophodna.
Izbegavajte
🚫pakovani sokovi, gazirana pića, sva pića i hrana sa visokim sadržajem šećera (saharoza ili fruktoza), alkohol i smanjite konzumiranje voća.
