FODMAP dijeta za SIBO i IBS

December 8, 2025

Moj Nutriciolog

Dijeta FODMAP-a odlično funkcioniše za pacijente sa sindromom iritabilnog creva i SIBO-om.

Šta je FODMAP? – to su fermentabilni oligo-, di-, monosaharidi i polioli.FODMAP dijeta je nutritivni sistem koji privremeno ograničava konzumiranje određenih ugljenih hidrata koje telo ne apsorbuje u potpunosti.FODMAP dijeta pomaže u identifikaciji specifičnih namirnica koje izazivaju simptome i razvoju personalizovanog plana obroka. Deluje tako što smanjuje procese fermentacije koji pogoršavaju nelagodnost.

Princip je da se sva hrana podeli u dve grupe: sa visokim sadržajem FODMAP-a i sa niskim sadržajem FODMAP-a. Hrana sa visokim sadržajem FODMAP-a sadrži velike količine fermentabilnih ugljenih hidrata, koji se slabo vare i izazivaju gasove, nelagodnost i druge.

FODMAP dijeta se razlikuje od drugih dijetetskih sistema po tome što je dijagnostički test. Cilj nije potpuno eliminisanje ugljenih hidrata ili jednostavno smanjenje unosa kalorija, već eliminisanje određenih okidača iz ishrane. Dijeta nije trajni plan ishrane. Koristi se privremeno za identifikaciju individualnih reakcija na različite grupe namirnica.

Glavni cilj nije samo zabrana problematične hrane, već kreiranje personalizovane ishrane za svaku osobu, omogućavajući joj da jede uravnoteženu ishranu bez osećaja nelagodnosti. Upravo je to glavna prednost.

Faze dijete FODMAP-a
Dijeta  FODMAP-a sastoji se od tri uzastopne faze, svaka sa svojim ciljevima i specifičnim karakteristikama. Cilj joj je identifikovanje pojedinačnih namirnica koje izazivaju simptome.

1.Faza eliminacije: Ovo podrazumeva potpuno eliminisanje namirnica sa visokim sadržajem FODMAP-a. Obično traje 2-6 nedelja.

Pažljivo planiranje ishrane je neophodno kako bi se izbegao nedostatak kalorija i hranljivih materija.

Dijeta se zasniva na obrocima koji sadrže samo namirnice sa niskim sadržajem FODMAP-a.
2.Faza postepenog ponovnog uvođenja: Svaka namirnica sa visokim sadržajem FODMAP-a se testira pojedinačno, konzumira se 3 dana i prati se reakcija pacijenta.

Važno je napraviti pauzu od 2-3 dana posle svake namirnice. Ova faza pomaže u identifikaciji koji ugljeni hidrati izazivaju simptome. Traje 8-12 nedelja.
3.Kreiranje personalizovane dijete: Na osnovu rezultata testiranja, razvija se prilagođeni plan ishrane.

Namirnice koje nisu izazvale negativnu reakciju se ponovo uvode, dok se problematične namirnice ograničavaju ili eliminišu.

Koje su namirnice dozvoljene?
Tokom perioda eliminacije, ishrana može da uključuje sledeće grupe namirnica sa niskim sadržajem FODMAP-a:

Povrće: šargarepa, krastavci, paradajz u malim količinama, krompir, tikvice, bundeva, spanać, zelena salata, boranija.
Voće i bobičasto voće: banane (ne prezrele), pomorandže, mandarine, male porcije grožđa, kivi, ananas, borovnice.
Žitarice: smeđi i integralni pirinač, heljda, kinoa, ovsena kaša, kukuruzno brašno, pirinčano brašno.
Proteini: jaja, piletina, ćuretina, govedina, riba.
Mlečni proizvodi i zamene za mleko: tvrdi sirevi (čedar, parmezan), meki sirevi (kamamber, bri, feta), bademovo, kokosovo ili ovseno mleko.
Orašasti plodovi i semenke: pinjoli, makadamija orasi, kikiriki, seme bundeve, čia seme, laneno seme.
Slatkiši i zaslađivači: javorov sirup u malim količinama, stoni šećer.
Soja sos.
Čak i odobrene namirnice treba konzumirati umereno, jer neke mogu sadržati male količine FODMAP-a. Prilikom planiranja menija, možete se pozvati na zvanične liste Univerziteta Monaš. One se redovno ažuriraju kako se sprovode nova istraživanja.

Koje namirnice su zabranjene?
Tokom faze eliminacije, morate potpuno eliminisati hranu bogatu brzo fermentibilnim ugljenim hidratima iz ishrane. Ova kategorija uključuje:

Povrće: crni luk (sve vrste, uključujući mladi luk i praziluk), beli luk, kupus, karfiol, prokelj, konzervirani kukuruz, paprike, pečurke, cvekla, celer, stabljike i artičoke.
Voće i bobičasto voće: jabuke, kruške, breskve, nektarine, trešnje, šljive, lubenica, mango, smokve i sušeno voće.
Sojino meso.
Mlečni proizvodi i zamene za mleko: kravlje mleko, meki sirevi (maskarpone, rikota, halumi), pavlaka, sladoled, običan jogurt i sojino mleko napravljeno od celog zrna soje.
Žitarice i proizvodi od brašna: pšenica i raž, hleb od raži i pšenice, testenine od pšenice, musli sa medom ili sušenim voćem.
Mahunarke: pasulj, leblebije, sočivo, grašak, soja.
Orašasti plodovi i semenke: indijski orah, pistaći.
Zaslađivači i zamene za šećer: med, kukuruzni sirup, sorbitol, manitol, ksilitol.
Pića: voćni sokovi (jabuka, kruška, višnja i drugi), kafa sa kofeinom, gazirana pića sa zaslađivačima.
Važno je imati na umu da je reakcija svake osobe individualna. Neki ljudi mogu tolerisati male količine zabranjene hrane, dok drugi reaguju čak i na minimalne porcije.

Važno je zapamtiti da je reakcija svake osobe individualna. Neki ljudi mogu tolerisati male količine zabranjene hrane, dok drugi reaguju čak i na minimalne porcije.

Moj Nutriciolog - Moe Zdravlje - Autor

O autoru

Sertifikovani nutrition i health coach.
Posedujem diplomu i sertifikate programa Međunarodne akademije za ishranu.

Leave a Comment