Danas ćemo govoriti o vitaminima, mikroelementima i makronutrijentima koji su važni za zdravlje kostiju.
KALCIJUM i VITAMIN D
Kalcijum i vitamin D čine deo mineralne matrice kostiju u obliku kristala hidroksiapatita i neophodni su za čvrstinu kostiju. Nedostatak vitamina D smanjuje apsorpciju kalcijuma u crevima i povećava resorpciju kostiju, pa je ključno (posebno u postmenopauzi) znati nivoe vitamina D i kalcijuma.
Tokom antiresorptivne terapije za osteoporozu, nakon laboratorijskog testiranja vitamina D i kalcijuma, potrebno je uzimati oba suplementa (u slučajevima hiperkalcemije, izbegavati kalcijum dok ne utvrdimo uzrok povećanja).
Van antiresorptivne terapije, vitamin D je neophodan; unos kalcijuma se određuje na osnovu rezultata testova (ako su nivoi niski ili ispod normale, uzimamo suplemente).
Obogatite svoju ishranu hranom bogatom kalcijumom (videti prethodni post)
MAGNEZIJUM
Magnezijum je neophodan za pravilan metabolizam kalcijuma. Približno 50-60% magnezijuma se akumulira u kostima. U kostima, joni magnezijuma se vezuju za površinu hidroksiapatita i poboljšavaju njegovu rastvorljivost 👉🏻, utičući na veličinu i formiranje kristala. Štaviše, magnezijum stimuliše proliferaciju osteoblasta (ćelija koje sintetišu koštano tkivo), tako da je njegov nedostatak povezan sa smanjenim formiranjem kostiju. Pored toga, većini enzima uključenih u metabolizam vitamina D potreban je magnezijum za pravilno funkcionisanje.
Magnezijum se može redovno uzimati u profilaktičkoj dozi od 400 mg/dan.
PROTINI
Adekvatan unos proteina je neophodan za formiranje i održavanje koštane matrice. Proteini se integrišu u organsku matricu kostiju kao deo strukture kolagena tokom mineralizacije. Važno je zapamtiti da je unos proteina neophodan za dobijanje mišićne mase tokom vežbanja, a vežbanje, kao što smo juče razgovarali, ključni je faktor u sprečavanju osteoporoze.
Ako SCF ne padne ispod 60 ml/min/1,73 m2, konzumirajte 1,2 g proteina po kg telesne težine. Glavni izvori su meso, riba, živina, jaja, morski plodovi i mlečni proizvodi.
Sledeće vitamine i mikronutrijente nije potrebno da svi uzimaju redovno, ali njihovu dovoljnost treba proceniti u laboratoriji. Ako to nije moguće, koristite hranu bogatu ovim elementima i uključite je u svoju ishranu.
VITAMIN K
Vitamin K je uključen u formiranje koštane matrice tokom mineralizacije. Deluje kao kofaktor u proteinima zavisnim od vitamina K: odgovoran je za aktivaciju GLA proteina i osteokalcina, koji su direktno uključeni u izgradnju i obnavljanje kostiju.
Konzumiranje manje od 100 mcg vitamina K dnevno povezano je sa relativnim rizikom od smanjenja mineralne gustine kostiju.
VITAMIN C
Vitamin C ima antioksidativna svojstva i može inhibirati aktivnost osteoklasta (ćelija koje razgrađuju kosti). Takođe učestvuje u stvaranju kolagena.
CINK BAKAR MANGAN
Bakar, mangan i cink, kao kofaktori enzima odgovornih za sintezu kolagena i glikozaminoglikana, direktno su uključeni u sintezu koštanog matriksa.
Koštano tkivo sadrži većinu (približno 30%) cinka u telu.
Bakar je kofaktor lizil oksidaze i neophodan je za intermolekularno vezivanje kolagena i elastina. Učestvuje u formiranju kolagena i mineralizaciji skeleta.
Nedovoljan unos mangana povezan je sa usporavanjem rasta i povećanom krhkošću kostiju. To je zbog činjenice da je mangan direktno uključen u formiranje koštanog i vezivnog tkiva i komponenta je enzima koji učestvuju u metabolizmu aminokiselina, ugljenih hidrata i nukleotida.
BOR
Uloga bora u osteogenezi određena je njegovim direktnim uticajem na metabolizam vitamina D, kao i njegovom regulacijom aktivnosti paratiroidnog hormona, koji je odgovoran za metabolizam kalcijuma i fosfora.
